KRIVIČNI ZAKONIK – IZMENE I DOPUNE
Narodna skupština Republike Srbije donela je 27. novembra 2024. godine Zakon o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika, koji stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije“.
Izmene se odnose na pooštravanje kazne zatvora za krivično delo Teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja (član 297), koje delo predstavlja kvalifikovani teži oblik krivičnih dela Ugrožavanje javnog saobraćaja (član 289), Ugrožavanje saobraćaja opasnom radnjom i opasnim sredstvom (član 290), Ugrožavanje bezbednosti vazdušnog saobraćaja (član 291) i Nesavesno vršenje nadzora nad javnim saobraćajem (član 295).
Povećane kazne
S obzirom na oblik vinosti kod osnovnog dela i s obzirom na vrstu i težinu posledice, u moguća četiri oblika teških dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja, kazne su povećane na sledeći način:
- ako je osnovno delo izvršeno sa umišljajem, a teža posledica se sastoji u teškoj telesnoj povredi nekog lica ili imovinskoj šteti velikih razmera (šteta koja prelazi šest miliona dinara – pravno shvatanje Vrhovnog suda Srbije iz 2006. godine), kazna zatvora od jedne do osam godina je povećana na dve do deset;
- ako je osnovno delo izvršeno sa umišljajem, a teža posledica se sastoji u nastupanju smrti jednog ili više lica, kazna zatvora od dve do dvanaest godina je povećana na pet do petnaest;
- ako je osnovno delo izvršeno iz nehata, a teža posledica se sastoji u teškoj telesnoj povredi nekog lica ili imovinskoj šteti velikih razmera, kazna zatvora do četiri godine je povećana na šest meseci do pet godina;
- ako je osnovno delo izvršeno iz nehata, a teža posledica se sastoji u nastupanju smrti jednog ili više lica, kazna zatvora od jedne do osam godina je povećana na dve do deset.
Analizom izmena se može uočiti da je najteži oblik ovog krivičnog dela, za koji je predviđena kazna od pet do petnaest godina zatvora, sada po kazni izjednačen sa krivičnim Ubistvo (član 113), što teško može da ima kriminološko opravdanje.
Ovo zbog toga što kod krivičnog dela Teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja iz člana 297. stav 2. KZ ili nehatnog ubistva kako je formulisano u mnogim evropskim zakonodavstvima, učinilac uvek postupa nehatno u odnosu na težu posledicu – smrt nekog lica, a kod krivičnog dela Ubistvo (član 113) uvek sa umišljajem.
TRI NOVA KRIVIČNA DELA
Dopunama Krivičnog zakonika uvedena su tri nova krivična dela:
- Napad na lice zaposleno u ustanovi u oblasti obrazovanja i vaspitanja;
- Napad na lice zaposleno u zdravstvenoj ustanovi i,
- Napad na lice zaposleno u ustanovi socijalne zaštite.
Pasivni subjekt prema kome ova krivična dela mogu biti učinjena su lica zaposlena u ustanovi obrazovanja i vaspitanja, u zdravstvenoj ustanovi i ustanovi socijalne zaštite, kao i članovi njihovih porodica, a u vezi sa poslovima koji se obavljaju u ovim ustanovama, a objekt krivičnog dela su stvari u imovini navedenih lica.
Radnja izvršenja osnovnog oblika krivičnog dela je napad na lice zaposleno u ustanovi ili člana njegove porodice, a u vezi sa poslovima koji se obavljaju u ustanovi, za koji oblik je zaprećena kazna zatvora od tri meseca do tri godine.
Teži oblici krivičnog dela postoje ako učinilac preti upotrebom oružja ili nanese laku telesnu povredu pasivnom subjektu, za koji oblik je zaprećena kazna zatvora od šest meseci do pet godina, a ako mu nanese tešku telesnu povredu zaprećena kazna zatvora je od jedne do osam godina.
Ako učinilac uništi, ošteti ili učini neupotrebljivom stvar u imovini pasivnog subjekta, a u vezi sa poslovima koji se obavljaju u ustanovi, zaprećena je novčana kazna ili zatvor do dve godine, a ako je time prouzrokovana šteta koja prelazi četiristo pedeset hiljada dinara zaprećena je kazna zatvora od šest meseci do pet godina.
U situaciji identično propisanih kazni za sva tri krivična dela i istog opisa zakonskih obeležja osnovnog i težih oblika sva tri krivična dela, sa jedinom razlikom u tome da li je pasivni subjekt lice zaposleno u ustanovi obrazovanja i vaspitanja ili u zdravstvenoj ustanovi ili u ustanovi socijalne zaštite, nejasna je tehnika pisanja zakona u kome zakonodavac umesto jednog novog krivičnog dela koje bi štitilo sva tri pasivna subjekta, nepotrebno opterećuje Krivični zakonik sa tri krivična dela.

Daljinska trgovina i elektronska trgovina: obaveze trgovaca i prava potrošača
Pre samo nekoliko godina internet prodavnica je delovala kao novotarija. Danas poručujemo i kupujemo na „na klik“, preuzimamo u paketomatima, a isporuke stižu sa drugih
(NE)POSTOJANJE OBAVEZE STRANOG PRAVNOG LICA DA ODREDI PORESKOG PUNOMOĆNIKA I DA SE EVIDENTIRA ZA OBAVEZU PLAĆANJA PDV U SLUČAJU KADA OBAVLJA GRAĐEVINSKE RADOVE NA TERITORIJI REPUBLIKE SRBIJE
(NE)POSTOJANJE OBAVEZE STRANOG PRAVNOG LICA DA ODREDI PORESKOG PUNOMOĆNIKA I DA SE EVIDENTIRA ZA OBAVEZU PLAĆANJA PDV U SLUČAJU KADA OBAVLJA GRAĐEVINSKE RADOVE NA TERITORIJI

Advokatska tarifa 2025
ADVOKATSKA TARIFA 2025 Advokatska tarifa 2025 doneta je odlukom Upravnog odbora Advokatske komore Srbije dana 21. juna 2025. godine. Izmenom Tarife o nagradama i naknadama

Legalizacija u Srbiji i novi zakon „Konačno svoji na svome“?
Problemi sa nelegalno izgrađenim objektima u Srbiji traju decenijama. Pominje se broj od ukupno 4.8 miliona nelegalnih objekata. Država je i ranije pokušavala donošenjem novih

Zabrana izvršenja na jedinom stanu – šta donose izmene Zakona o izvršenju i obezbeđenju?
Pitanje zaštite doma od prinudne prodaje, odnosno zabrana izvršenja na jedinom stanu, jedno je od najosetljivijih pitanja u izvršnom postupku. S jedne strane imamo jasnu

Založno pravo na vazduhoplovu u Srbiji
Vazduhoplovi su po pravilu stvari velike vrednosti i stoga su vrlo podobna sredstva obezbeđenja potraživanja. Zavisno od toga da li su same ugovorne strane imale