Dronovi – Nova Pravila – Bespilotni vazduhoplovi
Donošenjem novog Pravilnika o bespilotnim vazduhoplovima („Sl. glasnik RS“, br. 1/2020) koji stupa na snagu 15.02.2020 godine između ostalog propisana su nova pravil akoja se odnose nanjihovo razvrstavanje, evidentiranje kao i uslove koje moraju da ispune lica koja koriste bespilotne vazduhoplove-operateri.
Bespilotni vazduhoplovi
Bespilotni vazduhoplovi se razvrstavaju u sledeće kategorije:
- kategorija 1 – obuhvata bespilotne vazduhoplove čija je maksimalna masa na poletanju manja od 0,9 kg;
- kategorija 2 – obuhvata bespilotne vazduhoplove čija je maksimalna masa na poletanju od 0,9 kg do 4 kg (ne uključujući 4 kg);
- kategorija 3 – obuhvata bespilotne vazduhoplove čija je maksimalna masa na poletanju od 4 kg do 25 kg (ne uključujući 25 kg);
- kategorija 4 – obuhvata bespilotne vazduhoplove čija je maksimalna masa na poletanju od 25 kg do 150 kg.
Evidencija
Obaveza upisa u Evidenciju vazduhoplova koju vodi Direktorat civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije (U daljem tekstu: „Diorektorat“) propisana je za:
- bespilotne vazduhoplove koji pripadaju kategorijama 3 i 4;
- bespilotne vazduhoplove koji pripadaju kategoriji 1 ili 2 koji se koriste za:(i) letenje na visinama većim od 100 m;(ii) letenje u blizini aerodroma;(iii) letenje na horizontalnoj udaljenosti većoj od 500 m od operatera bespilotnog vazduhoplova;(iv) letenje iznad ljudi;(v) letenje u blizini ljudi;(vi) letenje u uslovno zabranjenoj zoni;(vii) letenje noću;(viii) izbacivanje tečnosti ili predmeta ili nošenje spoljnog tereta koji nije element strukture bespilotnog vazduhoplova.
Maksimalna dozvoljena visina
Maksimalna dozvoljena visina leta bespilotnog vazduhoplova je 100 m iznad tla, osim ako je Direktorat prethodno odobrio da se let obavi na većoj visini i ako je izvršena alokacija vazdušnog prostora.
Maksimalna dozvoljena horizontalna udaljenost bespilotnog vazduhoplova od operatera bespilotnog vazduhoplova je 500 m, osim ako je Direktorat prethodno odobrio da se let obavi na većoj horizontalnoj udaljenosti i ako je podnosilac zahteva dostavio odgovarajuću procenu rizika.
Operater bespilotnog vazduhoplova
Operater bespilotnog vazduhoplova mora da bude punoletno lice, koje je zdravstveno sposobno i koje je položilo proveru znanja koje je neophodno za bezbedno korišćenje bespilotnih vazduhoplova.
Izuzetno, operater koji upravlja bespilotnim vazduhoplovom kategorije 1 na način koji ne zahteva alokaciju vazdušnog prostora ili odobrenje Direktorata:
- nije dužno da polaže proveru znanja, niti da ispunjava zahteve koji se tiču zdravstvene sposobnosti;
- može da bude i maloletno lice starije 15 godina, odnosno mlađe od 15 godina ako se prilikom upravljanja bespilotnim vazduhoplovom nalazi pod neposrednim nadzorom punoletnog lica.
Navedeni uslovi se primenjuju i na strane državljane koji upravljaju bespilotnim vazduhoplovima.
Strani bespilotni vazduhoplov može da leti u vazdušnom prostoru Republike Srbije na osnovu odobrenja koje izdaje Direktorat i u tom slučaju nije potrebno izvršiti upis u Evidenciju vazduhoplova.
Informacije sadržane u ovom tekstu su pružene samo za svrhu opšte informisanosti, nisu pružene i ne mogu se smatrati za pravno mišljenje ili pravni savet. Shodno navedenom, Advokatska kancelarija Petrović Mojsić & Partners odriče svaku odgovornost i ne prihvata bilo kakvu obavezu za posledice koje može pretrpeti bilo koje lice zbog činjenja ili nečinjenja na osnovu informacija sadržanih u ovom tekstu.

Novi Zakon o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju: šta se menja u pravnom prometu
Novi Zakon o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju (dalje: Novi Zakon o elektronskom dokumentu) uvodi usklađivanje sa EU (eIDAS

Naplata potraživanja od klijenata: koje opcije imate pre pokretanja postupka
Kada klijent ne izmiri obavezu, sudski postupak nije jedina, niti uvek najbolja opcija. Naplata potraživanja može se uspešno realizovati na više načina. U zavisnosti od

Sporovi među članovima DOO – kako nastaju i kako se rešavaju
Sporovi među članovima društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) nisu retkost, čak i u društvima sa malim brojem članova ili u porodičnim kompanijama. Najčešći uzroci konflikta

Isključenje člana društva iz DOO: kada je moguće i kako izgleda postupak
Isključenje člana društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) jedan je od načina na koji prestaje svojstvo člana društva. Ova mera je prilično retka i primenjuje se

Mobing u timu: kako poslodavac može da ga spreči i izbegne pravne posledice
Zlostavljanje na radu i u vezi sa radom (dalje: mobing) nije samo problem zlostavljača i žrtve – on je i pravni rizik za poslodavca kod

NDA i poslovna tajna: kako pravilno zaštititi poverljive informacije u poslovanju
Ugovor o poverljivosti (uobičajeni termin: NDA) štiti poverljive informacije koje ugovorne strane razmenjuju tokom pregovora, saradnje ili radnog odnosa. Poslovna tajna su informacije koje nisu
