Evidencija stvarnih vlasnika jedan je od mehanizama u postupku sprečavanja pranja novca.
Kada je u martu 2025. godine usvojen novi Zakon o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika, njegove glavne odredbe dobile su odloženu primenu od čak 18 meseci, do septembra 2026. godine.
Međutim, početak primene pomenutih odredaba pomeren je unapred, i to za 1. oktobar 2025. godine uz obrazloženje:
– primena ovog zakona od ključnog je značaja za pristupanje Srbije Jedinstvenom području plaćanja u evrima – SEPA;
– APR će izvršiti neophodna unapređenja postojećeg softvera do 1. oktobra 2025. čime će se stvoriti i uslovi za početak primene ovog zakon.
Bilo kako bilo, transparentnost vlasničke strukture više nije “ona formalnost za banke” i „nice to have“.
Sa primenom novog Zakona o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika (u daljem tekstu: novi Zakon), od 1.10.2025. godine svaka kompanija koja posluje u Srbiji dobija jasne rokove i obaveze u vezi sa identifikacijom, evidentiranjem i redovnim ažuriranjem podataka o stvarnim vlasnicima.
Za prekršaje su predviđene novčane kazne i zaštitne mere, a u najtežim slučajevima i krivična odgovornost.
Primena Zakona o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika
Novi Zakon o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika ima čak 3 termina primene.
Naime, do početka primene njegovih glavnih odredbi, 1. oktobra 2025. godine, primenjuje se stari Zakon o Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika („Službeni glasnik RS“, br. 41/18, 91/19, 105/21 i 17/23). Međutim, član 12. stav 4. i član 19. Stav 3 novog Zakona primenjuju se od samog stupanja na snagu. Te odredbe odnose se na poverenika trasta, budući da je reč o institutu koji nije bio regulisan starim zakonom.
Pored toga, i član 6. Stav 7. primenjivaće se od momenta pristupanja Evropskoj uniji, budući da se on odnosi na obavezu naše Agencije za privredne registre (APR) da Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika poveže sa Evropskom centralnom platformom.
Ali ono što je suštinski najvažnije kod primene novog Zakona je to što on ostavlja rok od 60 dana da se postojeći registrovani subjekti usklade sa njim, što je praktično od 1. oktobra do 30. novembra 2025. godine.
Posle tog roka, neusklađenost postaje uočljiva i može biti sankcionisana.
Evidencija stvarnih vlasnika – ko je obuhvaćen obavezom
Obavezu registrovanja podataka o stvarnim vlasnicima imaju:
– sva privredna društva,
– društva u likvidaciji,
– zadruge,
– ogranci stranih privrednih društava,
– poslovna udruženja,
– udruženja i savezi udruženja,
– fondacije i zadužbine,
– ustanove,
– strana predstavništva privrednih društava, udruženja, zadužbina i fondacija.
Sa druge strane, nemaju obavezu registrovanja podataka o stvarnom vlasniku:
– preduzetnici,
– javna akcionarska društva,
– privredna društva u stečaju,
– privredna društva u prinudnoj likvidaciji,
– društva i ustanove u kojima je Republika Srbija, aut. pokrajina ili jedinica lokalne samouprave jedini član, odnosno osnivač,
– političke stranke,
– sindikati,
– sportske organizacije i udruženja,
– crkve i verske zajednice.
Koje su nove obaveze za kompanije
Kompanije imaju sledeće obaveze utvrđene ovim zakonom:
1) Identifikacija i evidencija stvarnih vlasnika – potrebno je utvrditi fizičko lice koje ispunjava kriterijume, npr. neposredno/posredno ≥25% udela/prava glasa, preovlađujući uticaj itd.
2) Učitavanje dokaza – prilikom evidentiranja u Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika obavezno se učitavaju dokumenta na osnovu kojih je vlasništvo utvrđeno (ugovori, odluke, izvodi i sl.). Kod registracije osnivanja elektronskim putem, evidentiranje i učitavanje dokumenata se rade istovremeno kroz elektronski postupak. Dakle, davanje izjave da su uneti podaci tačni, više nije dovoljno. Sada se oni moraju i dokumentovati.
3) Godišnja provera i potvrda – svaka kompanija mora najmanje jednom godišnje da proveri tačnost i ažurnost evidentiranih podataka i u roku od 30 dana od te provere potvrdi tačnost preko portala APR.
4) „Napomena o utvrđenoj nesaglasnosti“ – ako obveznik po Zakonu o sprečavanju pranja novca (i drugim domaćim AML propisima) – npr. banka, računovođa itd – utvrdi da se podaci koje je prikupio razlikuju od onih u Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika, dužan je da bez odlaganja unese napomenu u evidenciju i učita dokumenta. Kompanija ima 30 dana da usaglasi podatke. Ako to ne učini, nadležni organ (Narodna banka Srbije, Uprava za sprečavanje pranja novca) sprovodi nadzor.
5) Javno objavljivanje neusklađenih – APR će voditi i objavljivati listu subjekata koji nisu izvršili evidentiranje u roku kao i listu neusaglašenih subjekata.
Trenutno, do pune primene novog Zakona, postoji privremeno rešenje za ovakve slučajeve kako bi se obezbedila transparentnost. Naime, Narodna banka objavila je spisak kompanija kod kojih je uočeno neusaglašenost podataka o stvarnim vlasnicima i on se može videte OVDE.
Šta „napomena o utvrđenoj nesaglasnosti“ znači u praksi
Ako banka ili drugi obveznik po Zakonu o sprečavanju pranja novca odnosno AML propisima, u svom KYC/KYB postupku utvrdi da se podaci koje je prikupio ne slažu sa onim što je upisano u Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika, dužan je da u evidenciji ostavi napomenu o nesaglasnosti i priloži svoje dokaze o toj tvrdnji. Kompanija tada dobija rok (30 dana) da usaglasi podatke ili dostavi objašnjenje.
Do usklađivanja, obveznici će primeniti pojačane mere provere (dodatna dokumentacija, stroži monitoring, moguće zadrške u plaćanjima/finansiranju). Ako se neslaganje ne otkloni, sledi nadzor i moguća sankcija.
U poslovnoj praksi, sama pojava „napomene o nesaglasnosti“ može značajno narušiti reputaciju i otežati odnose sa bankama, finansijerima i partnerima (krediti, garancije, tenderi). Zato je ključno da podaci u Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika budu tačni, dokumentovani i redovno potvrđivani, te da interni KYC/KYB podaci budu usklađeni sa onim što je javno upisano.
Kako da se pripremite za primenu zakona
1) Mapirajte vlasničku strukturu odnosno napravite jasnu mapu do krajnjih fizičkih vlasnika, s fokusom na prava glasa i preovlađujući uticaj. Kod grupa/holdinga mapirajte i kontrolu kroz ugovore ili finansiranje.
2) Pripremite i arhivirajte dokaze – prikupite dokumenta koja pokazuju osnov sticanja statusa stvarnih vlasnika (ugovori o prenosu, odluke, izvadak iz registra osnivača, akcionarski sporazumi). Ova dokumenta se učitavaju u Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika i treba da budu dostupna nadzornim organima. Uspostavite internu evidenciju i rokove čuvanja.
3) Uspostavite proceduru godišnje provere, odnosno definišite ko u kompaniji inicira godišnju proveru, kako se proveravaju promene i kako se izvršava potvrda u Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika.
4) Interna odgovornost i obuka – imenujte odgovorno lice i edukujte finansije, HR i prodaju da prepoznaju tranzicije koje mogu uticati na stvarnog vlasnika
5) Proverite kako vaša kompanija već sada „izgleda“ trećim licima: izvod iz Centralne evidencije stvarnih vlasnika, napomene, istorijski podaci.
Sankcije u slučaju nesaglasnosti
Ako se obaveze o registrovanju stvarnog vlasnika (evidentiranje stvarnog vlasnika, učitavanje dokaza i godišnja potvrda tačnosti) ne ispune na vreme ili ako se podaci svesno prikriju/falsifikuju, zakon predviđa tri vrste posledica: prekršaje, zaštitne mere i krivičnu odgovornost.
Za kompaniju su propisane prekršajne, novčane kazne od 500.000 do 2.000.000 RSD, dok za direktora ili odgovorno lice (kao i poverenike kod trasta) predviđena je kazna od 50.000 do 150.000 RSD.
Pored novčanih kazni, može se izreći zabrana obavljanja određenih delatnosti/poslova u trajanju od 6 meseci do 3 godine, u zavisnosti od vrste prekršaja i lica.
Takođe, ko u nameri da prikrije stvarnog vlasnika ne izvrši evidentiranje, evidentira neistinite podatke ili menja/briše istinite podatke, izlaže se krivičnoj odgovornosti. Zaprećena je kazna zatvora od 6 meseci do 5 godina. Ovo se odnosi na nameran, teži oblik povrede, o čemu odlučuju tužilaštvo i sud na osnovu konkretnih činjenica.
Zaključak
Ukoliko ste postojeće društvo, praktično imate period od 1. oktobra do 30. novembra 2025. da bezbedno ispunite sve obaveze iz novog Zakona.
Ako tek osnivate kompaniju, uskladite svoje podatke u Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika već u koraku osnivanja elektronskim putem.
Zahtevi novog Zakona o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika mogu biti konfuzni za društva koja nemaju svoju pravnu službu. U tom slučaju, preporučljivo je angažovanje advokata specijalizovanog za korporativno pravo i AML usklađivanje, koji vam može pomoći da:
- mapirate stvarne vlasnike u složenim strukturama (domaće/ino),
- pripremite i proverite dokumentaciju za Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika ili osnivanje društva,
- podesite internu godišnju proceduru usaglašavanja
- obučite interni tim koji će pratiti tranzicije u vlasničkoj strukturi.

Daljinska trgovina i elektronska trgovina: obaveze trgovaca i prava potrošača
Pre samo nekoliko godina internet prodavnica je delovala kao novotarija. Danas poručujemo i kupujemo na „na klik“, preuzimamo u paketomatima, a isporuke stižu sa drugih
(NE)POSTOJANJE OBAVEZE STRANOG PRAVNOG LICA DA ODREDI PORESKOG PUNOMOĆNIKA I DA SE EVIDENTIRA ZA OBAVEZU PLAĆANJA PDV U SLUČAJU KADA OBAVLJA GRAĐEVINSKE RADOVE NA TERITORIJI REPUBLIKE SRBIJE
(NE)POSTOJANJE OBAVEZE STRANOG PRAVNOG LICA DA ODREDI PORESKOG PUNOMOĆNIKA I DA SE EVIDENTIRA ZA OBAVEZU PLAĆANJA PDV U SLUČAJU KADA OBAVLJA GRAĐEVINSKE RADOVE NA TERITORIJI

Advokatska tarifa 2025
ADVOKATSKA TARIFA 2025 Advokatska tarifa 2025 doneta je odlukom Upravnog odbora Advokatske komore Srbije dana 21. juna 2025. godine. Izmenom Tarife o nagradama i naknadama

Legalizacija u Srbiji i novi zakon „Konačno svoji na svome“?
Problemi sa nelegalno izgrađenim objektima u Srbiji traju decenijama. Pominje se broj od ukupno 4.8 miliona nelegalnih objekata. Država je i ranije pokušavala donošenjem novih

Zabrana izvršenja na jedinom stanu – šta donose izmene Zakona o izvršenju i obezbeđenju?
Pitanje zaštite doma od prinudne prodaje, odnosno zabrana izvršenja na jedinom stanu, jedno je od najosetljivijih pitanja u izvršnom postupku. S jedne strane imamo jasnu

Založno pravo na vazduhoplovu u Srbiji
Vazduhoplovi su po pravilu stvari velike vrednosti i stoga su vrlo podobna sredstva obezbeđenja potraživanja. Zavisno od toga da li su same ugovorne strane imale