Sporovi među članovima DOO – kako nastaju i kako se rešavaju

Sporovi među članovima društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) nisu retkost, čak i u društvima sa malim brojem članova ili u porodičnim kompanijama. Najčešći uzroci konflikta su neslaganja oko upravljanja društvom, raspodele dobiti, prodaje udela ili kršenja posebnih dužnosti članova.

Zakon o privrednim društvima predviđa više mehanizama za rešavanje takvih sporova, uključujući sudsku zaštitu, isključenje člana društva, istupanje člana ili prenos udela.

Vrlo je važno da odnosi među članovima budu jasno uređeni osnivačkim aktom kako bi se smanjio rizik od dugotrajnih i skupih sudskih sporova.

Zašto nastaju sporovi među članovima DOO?

Društvo sa ograničenom odgovornošću često nastaje kao partnerstvo između nekoliko osoba koje imaju zajedničku poslovnu ideju. U početku odnosi među članovima obično dobro funkcionišu, bez većih problema, ali kako društvo raste – pojavljuju se i potencijalni izvori konflikta.

Sporovi među članovima mogu nastati zbog:

• različitih vizija razvoja društva
• neslaganja oko upravljanja i donošenja odluka
• raspodele dobiti
• prodaje ili prenosa udela
• zloupotrebe prava ili položaja u društvu.

Posebno su česti sporovi među članovima u društvima sa malim brojem članova, gde svaki član ima značajan uticaj na donošenje odluka. U takvim situacijama konflikt između dva člana može dovesti do potpune blokade rada društva.

Najčešći sporovi među članovima DOO

Određene vrste sporova pojavljuju se znatno češće od drugih:

Sporovi oko upravljanja društvom

Jedan od najčešćih uzroka konflikta jeste neslaganje oko upravljanja društvom. Članovi društva često imaju različite ideje o poslovnoj strategiji, investicijama ili načinu vođenja poslovanja.

Ako nijedan član nema većinsko učešće u kapitalu, takva neslaganja mogu dovesti do blokade odlučivanja u skupštini društva (tzv. deadlock). To se dogodi ukoliko 2 člana imaju udele 50:50 ili 4 člana imaju po 25% udela i dvoje glasaju za jednu opciju a dvoje za drugu.

Sporovi oko raspodele dobiti

Drugi čest razlog konflikta je raspodela dobiti. Iako članovi društva imaju pravo na učešće u dobiti srazmerno svom udelu, u praksi se često javlja spor oko toga:

• da li dobit treba isplatiti ili reinvestirati i

• da li će uopšte biti doneta odluka o raspodeli dobiti, odnosno da li će dobit ostati neraspodeljena

Sporovi oko prenosa udela

Prenos udela u DOO može biti posebno osetljivo pitanje. Kada jedan član želi da proda svoj udeo trećem licu, ostali članovi često žele da zadrže kontrolu nad sastavom društva.

Zbog toga zakon predviđa pravo preče kupovine, koje omogućava postojećim članovima da imaju prednost pri kupovini udela. Neki osnivački ugovori predviđaju da član ne može preneti svoj udeo bez saglasnosti društva, što otvara nove mogućnosti za sukob među članovima.

Sporovi zbog kršenja posebnih dužnosti

Članovi društva imaju određene posebne dužnosti prema društvu, kao što su dužnost lojalnosti ili zabrana konkurencije.

Kada član (između ostalog):

• koristi poslovne informacije društva za sopstvenu korist
• ne prijavi da u određenom poslu društva ima lični interes
• odaje poslovnu tajnu društva
• pokrene konkurentski posao
• nanese štetu društvu

to može biti osnov za ozbiljan spor, pa čak i za pokretanje postupka za isključenje člana društva.

Kako zakon reguliše sporove među članovima DOO?

Zakon o privrednim društvima predviđa više mehanizama za rešavanje konflikata među članovima društva.

Jedan od najvažnijih instituta jeste sudska zaštita prava članova društva.

U velikom broju slučajeva član može pokrenuti postupak pred sudom kako bi zaštitio svoja prava, naročito ako smatra da su odluke društva donete protivno zakonu ili osnivačkom aktu.

Zakon daje mogućnost i članovima sa malim udelima (najmanje 5%) da pokreću sudske sporove onda kada skupštine ignoriše njihove predloge ili ne sprovodi donete odluke.

Pored toga, zakon predviđa i mogućnost isključenja člana društva.

Prema članu 196 Zakona o privrednim društvima:

„Društvo može tužbom koju podnosi nadležnom sudu zahtevati isključenje člana društva, iz razloga određenih osnivačkim aktom ili iz drugih opravdanih razloga, a naročito ako član društva:

1) namerno ili grubom nepažnjom prouzrokuje štetu društvu;

2) ne izvršava posebne dužnosti prema društvu propisane ovim zakonom ili osnivačkim aktom;

3) svojim radnjama ili propuštanjem, protivno osnivačkom aktu, zakonu ili dobrim poslovnim običajima, sprečava ili u značajnoj meri otežava poslovanje društva.”

Iz ovoga se može zaključiti da se mera isključenja člana koristi u situacijama kada ponašanje člana ozbiljno ugrožava interese društva.

Da li spor među članovima može blokirati rad društva?

Blokada u odlučivanju je jedna od najčešćih posledica konflikta među članovima.

Kada članovi imaju jednako učešće u kapitalu ili kada je odnos snaga u društvu takav da nijedna strana ne može da donese odluku bez druge, dolazi do tzv. blokade u odlučivanju.

Takva situacija može dovesti do:

• nemogućnosti donošenja poslovnih odluka
• nemogućnosti imenovanja direktora
• zastoja u radu društva.

U idealnim slučajevima – razrešenje blokade nalazi se u samom osnivačkom aktu jer su osnivači unapred predvideli moguće sporne situacije.

Kada toga nema, dobro je razmotriti pregovore i medijaciju između članova.

U praksi se rešenje često traži kroz:

• prenos udela
• istupanje člana iz društva
• dobrovoljnu likvidaciju.

Koje su mogućnosti za rešavanje sporova među članovima DOO?

Sporovi među članovima mogu se rešiti na više načina.

Sporazumno rešenje

Najjednostavniji način je sporazum među članovima društva. To može uključivati:

• prodaju udela
• otkup udela od strane društva
• redefinisanje upravljačke strukture.

Prenos udela

U mnogim slučajevima konflikt se rešava tako što jedan član prenese svoj udeo drugom članu ili trećem licu.

Istupanje člana iz društva

Član može odlučiti da istupi iz društva i zahteva naknadu vrednosti svog udela.

Sudski postupak

Kada spor nije moguće rešiti sporazumno, članovi sa najmanje 20% udela (pojedinačno ili udruženo) pokreću sudski spor. Sud u takvoj parnici ispituje postojanje zakonskih razloga (blokada organa, ugnjetavanje manjine, rasipanje imovine…) i po potrebi će naložiti prestanak društva ili drugu meru kojom se blokada prevazilazi.

Zašto je osnivački akt presudan za sprečavanje sporova?

Veliki broj sporova među članovima DOO mogao bi se izbeći ako su odnosi među članovima jasno uređeni osnivačkim aktom.

U okviru osnivačkog akta osnivači mogu od zakonskih pravila odstupiti i detaljnije urediti mnoge važne odnose – na primer, povraćaj troškova osnivanja, trajanje zabrane konkurencije, raspodelu prava glasa, pravila o prenosu udela ili nasleđivanju, pa čak i produženje obaveze čuvanja poslovne tajne. Ako se ti odnosi ne definišu u osnivačkom aktu, primeniće se opšta zakonska pravila, koja možda ne odgovaraju potrebama konkretnog društva.

Dobro sastavljen osnivački akt sprečava nesporazume oko prava i obaveza osnivača, jasno određuje način donošenja odluka i mehanizme za rešavanje potencijalnih blokada u upravljanju.

Najčešća pitanja o sporovima među članovima DOO

Da li član DOO može tužiti društvo?

Da. Član društva može pokrenuti sudski postupak ako smatra da su njegova članska ili imovinska prava povređena.

Šta se dešava ako članovi društva ne mogu da donesu odluku?

Ako postoji blokada odlučivanja, spor se često rešava prenosom udela, istupanjem člana ili sudskim postupkom.

Da li član može biti isključen iz društva?

Može. Društvo može pokrenuti postupak za isključenje člana ako on svojim ponašanjem nanosi štetu društvu ili ozbiljno ometa njegovo poslovanje.

Kako se najčešće rešavaju sporovi među članovima DOO?

Sporovi među članovima najčešće se rešavaju sporazumno, kroz prenos udela ili izlazak jednog od članova iz društva. Sudski postupci se pokreću kada sporazum nije moguć.

Zaključak

Sporovi među članovima društva sa ograničenom odgovornošću predstavljaju čestu pojavu u poslovnoj praksi. Najčešće nastaju zbog neslaganja oko upravljanja društvom, raspodele dobiti ili prenosa udela.

Zakon o privrednim društvima predviđa različite mehanizme za rešavanje takvih sporova, uključujući sudsku zaštitu, prenos udela ili isključenje člana društva.

Ipak, najefikasniji način za sprečavanje konflikata jeste jasno uređivanje odnosa među članovima društva kroz osnivački akt koji odražava međusobno poverenje članova DOO-a.

Advokatska kancelarija Petrović Mojsić & Partners