Izmene Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu (u daljem tekstu: Zakon), koje su stupile na snagu 7. maja 2023. godine, donele su čitav niz novih obaveza za poslodavce: od donošenja akta o proceni rizika u skladu sa novim pravilnicima, do obaveznog osiguranja zaposlenih od povreda na radu i profesionalnih bolesti.
Iako je prvobitni rok za usklađivanje bio 7. maj 2025. godine, na zahtev udruženja poslodavaca primena 4 ključna pravilnika odložena je do 1. januara 2026. godine, čime je poslodavcima ostavljen dodatni period za organizacionu i finansijsku pripremu.
Primena novog Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu
Novi Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu stupio je na snagu 7. maja 2023. godine, uz prelazni period od dve godine za usklađivanje. Uoči nastupanja roka primene, na zahtev privrede, a pre svega predstavnika malih i srednjih preduzeća, Ministarstvo rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja donelo je odluku da odloži primenu četiri pravilnika koji preciziraju način sprovođenja novih zakonskih obaveza.
Odložena je primena sledećih pravilnika:
- Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad na visini,
- Pravilnik o postupku pregleda i provere opreme za rad i pregleda i ispitivanja električnih i gromobranskih instalacija i ispitivanja uslova radne sredine,
- Pravilnik o načinu i postupku procene rizika na radnom mestu i u radnoj sredini,
- Pravilnik o načinu vođenja i rokovima čuvanja evidencija u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu.
Ovi pravilnici se u potpunosti primenjuju od 1. januara 2026. godine.
Da naglasimo, Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu je već na snazi. Poslodavci mogu i treba da budu usklađeni sa njim. Od 1. januara 2026. godine će se ta usklađenost i proveravati.
Akt o proceni rizika – obaveza za svakog poslodavca
Član 16. Zakona predviđa da je poslodavac dužan da donese akt o proceni rizika u pisanoj formi za sva radna mesta u radnoj sredini, kao i da utvrdi način, mere i rokove za otklanjanje ili smanjenje rizika na najmanju moguću meru.
Akt o proceni rizika je osnovni dokument zaštite na radu, jer sadrži:
- analizu svih rizika koji mogu ugroziti bezbednost i zdravlje zaposlenih,
- konkretne mere za njihovo sprečavanje,
- odgovorna lica za sprovođenje mera i
- rokove za njihovu realizaciju.
Način i postupak procene rizika detaljno je opisan u Pravilniku o načinu postupku procene rizika na radnom mestu i radnoj sredini, koji se u potpunosti primenjuje od 1. januara 2026. godine.
To praktično znači da poslodavci do tog datuma moraju pripremiti i uskladiti akt sa novim pravilima, ne bi li izbegli visoke kazne usled nepoštovanja propisa.
Konkretno, ako u pisanoj formi ne donese akt o proceni rizika za sva radna mesta u radnoj sredini i ne utvrdi način, mere i rokove za otklanjanje ili smanjenje rizika na najmanju moguću meru, kazniće se pravno lice prekršajnom kaznom od 1.500.000 do 2.000.000 dinara, preduzetnik kaznom 400.000 do 500.000, odgovorno lice kod poslodavca kaznom 50.000 do 150.000 dinara, a kaznom 50.000 do 150.000 dinara fizičko lice koje radno angažuje druge.
Obavezno osiguranje zaposlenih
Jedna od najznačajnijih novina Zakona nalazi se u članu 67, koji propisuje:
“Poslodavac je dužan da zaposlene osigura za slučaj povreda na radu i profesionalnih bolesti, radi obezbeđivanja naknade štete. Finansijska sredstva za osiguranje padaju na teret poslodavca.”
Zakon, međutim, predviđa da će uslovi i postupci osiguranja zaposlenih biti uređeni posebnim zakonom. Taj zakon, koji bi trebalo da precizira kako i pod kojim uslovima se vrši osiguranje, još uvek nije donet.
Zbog toga je nastala pravna praznina koja se trenutno tumači na tri načina:
- Prvo tumačenje: član 67 nije primenljiv dok ne bude donet novi zakon.
Iz ovoga proizilazi: nema obaveze osiguranja do tada.
- Drugo tumačenje: u nedostatku novog propisa, primenjuje se postojeći Zakon o obligacionim odnosima i Zakon o osiguranju.
Iz ovoga proizilazi: osiguranje je dobrovoljno, jer nije predviđeno kao obavezno.
- Treće tumačenje: član 101. Zakona jasno predviđa kazne za poslodavce koji nisu osigurali zaposlene.
Ovo treće je ozbiljan argument da je obaveza već na snazi i bez dodatnog zakona.
Kako poslodavci trenutno postupaju po ovom pitanju?
Različito. Shodno svojoj proceni – da li osigurati svoje zaposlene što je obaveza koja će se u nekom trenutku svakako precizirati novim zakonom ili preuzeti rizik zbog neprimenjivanja doduše nejasne odredbe zakona.
Svaki poslodavac koji se odluči za drugu opciju trebalo bi da zna da član 101. Zakona predviđa sledeće kazne:
- za pravno lice: od 1.000.000 do 2.000.000 dinara,
- za odgovorno lice u pravnom licu: od 50.000 do 150.000 dinara,
- za preduzetnika: od 400.000 do 500.000 dinara.
Imajući u vidu ovu nejasnu situaciju o pitanju „da li su poslodavci obavezni da osiguraju zaposlene za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti“, Uprava za bezbednost i zdravlje na radu dala je sledeće mišljenje:
„Poslodavac je dužan da zaposlene osigura za slučaj povreda na radu i profesionalnih bolesti, radi obezbeđivanja naknade štete. (…) Do donošenja zakona koji će na poseban način urediti pravila o naknadi štete (…) u skladu sa važećim propisima, tj. u skladu sa Zakonom o osiguranju.“
Imajući u vidu ovo mišljenje i nemale raspone kazni, savet je da poslodavci, bez obzira na nedostatak posebnog zakona, ozbiljno razmotre zaključenje polisa osiguranja, koje su svakako i prevencija i potvrda zrelog i odgovornog poslovanja.
Ko se smatra poslodavcem u smislu Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu?
Poslodavci u smislu ovog Zakona su:
- pravna lica koja zapošljavaju ili radno angažuju,
- preduzetnici koji zapošljavaju ili radno angažuju,
- fizička lica koja zapošljavaju ili radno angažuju (osim za kućno pomoćno osoblje i porodična gazdinstva).
Samozaposleni preduzetnici, koji ne zapošljavaju druga lica (paušalci, preduzetnici sa ličnom zaradom ili oporezivom dobiti), nisu poslodavci u smislu Zakona. Oni nemaju obavezu donošenja akta o proceni rizika ni obavezu osiguranja, ali svakako imaju obavezu da poznaju i poštuju pravila zaštite na radu radi zaštite sebe i drugih.
Šta se očekuje od poslodavaca?
- Organizacione pripreme
Usklađivanje sa Zakonom zahteva ozbiljnu organizacionu pripremu, naročito u malim i srednjim preduzećima koja do sada nisu imala formalizovan sistem zaštite na radu. Preporuka je da poslodavci angažuju stručna lica za bezbednost i zdravlje na radu ili ovlašćene agencije.
- Finansijsko planiranje
Iako su polise osiguranja zaposlenih od povreda na radu i profesionalnih bolesti relativno pristupačne, njihov trošak mora biti planiran u okviru budžeta najkasnije od nove godine. Osiguranje, sa druge strane, u slučaju nastupanja štetnog događaja, veoma je korisna zaštita poslodavca od potencijalnih potraživanja po osnovu naknade štete.
- Usklađivanje dokumentacije
Akt o proceni rizika mora biti izrađen i arhiviran u skladu sa novim pravilnicima, uz evidenciju o svim sprovedenim merama zaštite. Neusklađenost dokumentacije može biti osnov za inspekcijske mere i novčane kazne.
Zaključak
Iako je deo odredbi Zakona formalno odložen (još nekoliko meseci), suštinska obaveza poslodavaca, da obezbede bezbedno radno okruženje i pravnu sigurnost zaposlenih i sebe – nije odložena.
- Rok za potpuno usklađivanje sa novim pravilnicima je januar 2026. godine.
- Obaveza osiguranja zaposlenih nije izričito odložena.
- Kazne za nepoštovanje Zakona su visoke.
Blagovremena priprema smanjuje pravni, a naročito finansijski rizik.

Državljanstvo Srbije – otpust, odricanje i prijem u državljanstvo 2026
Državljanstvo nije samo formalnost, podatak u upitniku ili pasoš – to je trajan pravni odnos između pojedinca i države koji sa sobom nosi niz kako

Izdvajanje društva – statusne promene u Srbiji 2026
Kada biznis poraste i delatnosti kompanije se prošire, kompanija može postati troma, teže privlači investitore, a vredna imovina biva direktno izložena svakodnevnim operativnim rizicima. Tada

Spajanje i pripajanje privrednih društava: statusne promene u Srbiji
Jedan od načina reorganizacije kompanija u Srbiji jesu statusne promene, među kojima su spajanje i pripajanje privrednih društava. Iako se ovi pojmovi u svakodnevnom govoru

Statusne promene – podela društva
Kako biznis raste, prvobitna struktura privrednog društva (dalje: društvo; kompanija) često prestaje da odgovara realnom poslovanju. Delatnosti se šire, pojavljuju se novi proizvodi, investitori, naslednici,

Novi Zakon o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju: šta se menja u pravnom prometu
Novi Zakon o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju (dalje: Novi Zakon o elektronskom dokumentu) uvodi usklađivanje sa EU (eIDAS

Kako zakonito dokumentovati neostvarivanje rezultata rada
Neostvarivanje rezultata rada jedan je od najosetljivijih razloga za otkaz ugovora o radu u radnom pravu Srbije. Iako je iz ugla poslodavca situacija često očigledna
