Kriptovalute u Srbiji: Regulativa, Porezi i Trgovina
Po usvajanju Zakona o digitalnoj imovini, pisali smo da je Srbija crypto-friendly destinacija.
U ovom tekstu videćemo kako danas izgleda regulativa, posedovanje i trgovina kripto valutama u Srbiji.
Rudarenje u Srbiji
Srbija je i dalje među retkim državama u svetu koje su izričito dozvolile rudarenje i trgovinu digitalnim valutama, donošenjem Zakona o digitalnoj imovini.
Doduše, kriptovalute još uvek nisu zakonsko sredstvo plaćanja, i zapravo se trgovina odvija kroz razmenu.
Ipak, i to unosi određenu pravnu sigurnost i deluje podsticajno da:
- Kratkoročni investitori trguju koristeći rast i pad cena kriptovaluta;
- Dugoročni investitori ulažu u kriptovalute kao vrstu diverzifikacije štednje
- Rudari znaju da će svoje kriptovalute moći da prodaju legalno.
Oporezivanje kriptovaluta u Srbiji
Sa legalizacijom posedovanja kriptovaluta, država Srbija je počela da ovakvu imovinu i oporezuje.
Ukoliko posedujete kriptovalutu koju ste kupili ili sami izrudarili i prodate je, na istu plaćate porez na kapitalne dobitke.
Naime, porez na kapitalnu dobit podrazumeva da ste u obavezi da platite procenat (15%) na razliku između prodajne i nabavne cene.
Zakon o porezu na dohodak građana propisuje:
Kod prenosa digitalne imovine nabavnom cenom smatra se cena koju obveznik dokumentuje kao stvarno plaćenu, a u slučaju prenosa digitalne imovine koju je obveznik stekao učestvovanjem u pružanju usluga računarskog potvrđivanja transakcija u informacionim sistemima koji se odnose na određenu digitalnu imovinu (tzv. rudarenje digitalne imovine), nabavnom cenom smatra se iznos troškova koje je obveznik imao u vezi sa sticanjem predmetne digitalne imovine i koje može da dokumentuje.
Dakle, morate dokumentovati koliko ste stvarno platili kriptovalutu, ili, ukoliko ste je sami izrudarili, cena njene nabavke su zapravo troškovi rudarenje (potrošena električna energija).
Zarade u kriptovalutama
Pojedinim IT kompanijama i njihovim zaposlenima je logično i legitimno da se zarada isplaćuje i u kriptovalutama. Oni prate njihovu vrednost, i spremni su da na to plate poreze i doprinose. Međutim, naši državni organi i banke moraju videti uplatu zarade u dinarima na određeni iznos i sa konkretnom propisanom šifrom. Stoga se kriptovalute za sada ipak samo koriste kao bonusi za zaposlene.
Trgovanje kriptovalutama
I fizička i pravna lica u Srbiji mogu legalno trgovati kriptovalutama.
Proces kupovine kriptovaluta
Proces kupovine kriptovaluta u Srbiji obuhvata nekoliko koraka:
1) Odabir kriptovalutne berze odnosno platforme na kojoj ćete obaviti kupovinu.
Najpopularnije berze su Binance, Coinbase Exchange, Bitrex, Kraken i druge.
Navedene platforme omogućavaju kupovinu različitih kriptovaluta kao što su Bitcoin (BTC), Ethereum (ETH), Solana (SOL) i mnoge druge.
Neke od kripto berzi ne prihvataju naloge iz Srbije, stoga možete imati nešto sužen izbor berzi.
2) Registracija i verifikacija naloga
Nakon odabira berze, potrebno je da otvorite nalog. Proces registracije može zahtevati verifikaciju vašeg identiteta (KYC – Know Your Customer) koja obuhvata dostavljanje ličnih podataka i dokumenata (pasoš, lična karta, dokaz o adresi) kako bi se osigurala sigurnost i usklađenost sa zakonodavstvom.
3) Uplata novca
Da biste kupili kriptovalute, morate prvo da deponujete sredstva na svoj berzanski račun. To možete uraditi putem (i) Bankovnog transfera (SEPA, SWIFT), (ii) Platnih kartica (Visa, MasterCard), (iii) PayPal-a ili drugih servisa (zavisno od berze).
Ovde je važno istaći da ni na jednoj berzi kriptovaluta nećete moći da izvršite kupovinu za dinare.
4) Kupovina kriptovaluta
Kada su sredstva uplaćena na vaš berzanski račun, možete da koristite različite naloge za trgovinu kako biste kupili kriptovalute. Na primer, ako želite da kupite Bitcoin, jednostavno ćete uneti iznos u FIAT novcu (npr. evre, dolare) koji želite da potrošite, i izabrati Bitcoin kao valutu koju želite da kupite.
5) Prenos kriptovaluta u svoj novčanik
Nakon kupovine, preporučuje se da prenesete kriptovalute u bezbedan novčanik (wallet). Berze mogu biti hakovane, pa je sigurnije držati kriptovalute u privatnom novčaniku, kao što je MetaMask ili Ledger.
Proces prodaje kriptovaluta
Ukoliko želite da prodate svoje kriptovalute, proces je sličan procesu kupovine, uz nekoliko razlika. Evo šta treba da uradite:
1) Prenos kriptovaluta sa privatnog novčanika na berzu
Ako su kriptovalute koje želite da prodate na privatnom novčaniku (npr. MetaMask), prvo ih morate preneti na berzu gde ćete izvršiti prodaju.
2) Postavljanje naloga za prodaju
Kada su kriptovalute na berzi, postavljate nalog za prodaju. U zavisnosti od platforme, možete postaviti različite vrste naloga:
• Market nalog – prodaja po trenutnoj tržišnoj ceni
• Limit nalog – prodaja po unapred definisanoj ceni
3) Primanje FIAT novca
Nakon prodaje, sredstva u fiat novcu (evri, dolari) biće stavljena na vaš berzanski račun. Odavde možete da povučete sredstva na svoj bankovni račun, koristeći opciju povlačenja novca (bankovni transfer, PayPal, itd.).
U dinarima verovatno nećete moći da se naplatite direktno, ali velike kripto berze omogućavaju P2P (peer-to-peer) prodaju. To znači da ćete moći da na berzi prodate kriptovalute nekom korisniku koji je voljan da plati u dinarima. Kod ovih transakcija imajte u vidu da će on to uraditi verovatno za određenu proviziju.
4) Porezi na kapitalnu dobit
Kako u Srbiji postoji porez na kapitalnu dobit kada se prodaju kriptovalute, imajte u vidu da je potrebno da prijavite prihod od prodaje i platite odgovarajući porez na dobit, u skladu sa važećim zakonom.
Troškovi i provizije
I pri kupovini i prodaji kriptovaluta, obavezno obratite pažnju na sledeće troškove:
- Naknade za transakcije: Berze obično naplaćuju naknade za svaki transfer, što može biti u obliku procenta od vrednosti transakcije;
- Naknade za povlačenje sredstava: Kada povlačite fiat novac sa berze na svoj bankovni račun, obično postoje naknade za taj transfer.
Bezbednost pri kupovini i prodaji kriptovaluta
Bezbednost je ključna, kako za fizička, tako i za pravna lica. Evo nekoliko saveta:
- Koristite dvofaktorsku autentifikaciju (2FA) na svim platformama za dodatnu zaštitu;
- Nikada ne delite privatne ključeve svog novčanika;
- Koristite sigurne i proverene platforme koje imaju dobru reputaciju i osiguranje sredstava.
Kripto menjačnice
U Srbiji postoje zvanične kripto menjačnice. One su u obavezi da se pridržavaju određenih pravila koja se odnose na sprečavanje pranja novca i finansijskog kriminala, kao i na zaštitu potrošača.
Naime, kripto menjačnice i platforme koje pružaju usluge razmene moraju da poštuju zakone koji se odnose na finansijske usluge i uplate/isplate, iako kriptovalute same po sebi nisu priznate kao zvanični novac u Srbiji.
Kriptovalute se smatraju imovinom, a trgovanje njima se obavlja razmenom.
Dalje, kripto menjačnice su u obavezi da usvoje politike protiv pranja novca, što znači da korisnici koji žele da kupuju ili prodaju kriptovalute moraju da prođu kroz proces verifikacije identiteta.
Uloga Narodne Banke Srbije kod kripto tržišta
Narodna banka Srbije (NBS) nije direktno zadužena za izdavanje dozvola za rad kripto menjačnicama, jer, kako smo već pomenuli, kriptovalute nisu zakonski priznata sredstva plaćanja u Srbiji, odnosno još uvek nemaju status zvaničnog novca. Ipak, NBS ima svoju ulogu u nadzoru i pružanju smernica kada je reč o opasnostima i rizicima koji prate upotrebu kriptovaluta. NBS povremeno upozorava korisnike na rizike povezane sa ulaganjem u kriptovalute, ali nije zabranila njihov promet.
Zaključak
Posedovanje i trgovina kriptovalutama mogu izgledati složeno na prvi pogled, ali uz pravilno informisanje i pripremu, proces postaje mnogo jednostavniji i bezbedniji.
Ako razmišljate o ulaganju u kriptovalute, preporučujemo da se posavetujete sa advokatom specijalizovanim za finansije i digitalnu imovinu.
Pomoć stručnjaka može vam pomoći da se pravilno informišete o svojim pravima i obavezama, kao i da minimizirate rizike svog ulaganja. Advokat vam može pomoći da:
- Razumete poreske obaveze pri trgovini i rudarenju kriptovaluta;
- Definišete svoju strategiju i izbegnete potencijalne pravne probleme u vezi sa trgovanjem kriptovalutama

Sporovi među članovima DOO – kako nastaju i kako se rešavaju
Sporovi među članovima društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) nisu retkost, čak i u društvima sa malim brojem članova ili u porodičnim kompanijama. Najčešći uzroci konflikta

Isključenje člana društva iz DOO: kada je moguće i kako izgleda postupak
Isključenje člana društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) jedan je od načina na koji prestaje svojstvo člana društva. Ova mera je prilično retka i primenjuje se

Mobing u timu: kako poslodavac može da ga spreči i izbegne pravne posledice
Zlostavljanje na radu i u vezi sa radom (dalje: mobing) nije samo problem zlostavljača i žrtve – on je i pravni rizik za poslodavca kod

NDA i poslovna tajna: kako pravilno zaštititi poverljive informacije u poslovanju
Ugovor o poverljivosti (uobičajeni termin: NDA) štiti poverljive informacije koje ugovorne strane razmenjuju tokom pregovora, saradnje ili radnog odnosa. Poslovna tajna su informacije koje nisu

Zašto svaki poslodavac treba da ima Pravilnik o radu
Na pitanje da li je Pravilnik o radu obavezan opšti akt kod poslodavca, odgovor je vrlo kratak: pravilnik o radu nije obavezan ni za koga.

Direktor privrednog društva – prava, obaveze i odgovornost
Direktor privrednog društva nije samo formalni rukovodilac kompanije. On je odgovoran za upravljanje poslovanjem, strateško odlučivanje i ostvarenje poslovnih ciljeva. U privrednim društvima, direktor je
