Ozakonjenje objekata
Radi efikasnijeg sprovođenja postupka ozakonjenja nezakonito izgrađenih objekata, Narodna skupština Republike Srbije nedavno je usvojila izmene i dopune Zakona o ozakonjenju objekata („Sl. glasnik RS“, br. 96/15).
Nakon popisa nezakonito izgrađenih objekata iz 2015. godine, formirana je jedinstvena baza podataka sa 2.041.936 objekata. Od ukupnog broja, oko 50% su stambeni objekti, dok se približno 48% odnosi na pomoćne i ekonomske objekte.
Do 1. januara 2019. godine predviđeno je uspostavljanje evidencije objekata koji nisu upisani u katastar nepokretnosti. Ova evidencija će biti dostupna putem digitalne platforme nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka.
Zabrana otuđenja objekata u postupku ozakonjenja
Za objekte koji su u postupku ozakonjenja uvodi se zabrana otuđenja. Nadležni organi za ozakonjenje dužni su da, u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu izmena (do 6. aprila 2019. godine), dostave katastru potvrdu o statusu objekta, kako bi se upisala zabeležba zabrane otuđenja.
Rušenje nezakonito izgrađenih objekata
Jedna od najznačajnijih izmena odnosi se na rušenje nezakonito izgrađenih objekata. Rušenje će se sprovoditi na osnovu konačnog rešenja kojim se odbija ili odbacuje zahtev za ozakonjenje. Konačno rešenje ministarstva ili nadležnog organa autonomne pokrajine je izvršno odmah, dok se rešenja jedinica lokalne samouprave mogu osporavati žalbom, što odlaže rušenje do okončanja žalbenog postupka.
Prethodno zakonsko rešenje predviđalo je rušenje tek nakon pravosnažno okončanog postupka ozakonjenja.
Priključenje na infrastrukturu
Građevinski inspektori su obavezni da, najkasnije u roku od tri dana od prijema konačnog rešenja o odbacivanju ili odbijanju zahteva za ozakonjenje, obaveste javna preduzeća koja su privremeno priključila objekat na infrastrukturu (elektroenergetska mreža, gas, voda, kanalizacija itd.). Ova preduzeća imaju obavezu da, u roku od 30 dana, isključe objekat sa mreže. Takođe, priključenje novih objekata na mrežu dok traje postupak ozakonjenja je zabranjeno, uz propisane kazne od 1.500.000 do 3.000.000 dinara za privredne prestupe.
Predmet ozakonjenja
Ozakonjenje se odnosi na:
- Objekte za koje je podnet zahtev do 29. januara 2014. godine i koji su vidljivi na satelitskom snimku iz 2015. godine.
- Objekte bez podnetog zahteva, ali koji su vidljivi na satelitskom snimku i za koje postoji rešenje o rušenju.
- Objekte vidljive na satelitskom snimku za koje nije podnet zahtev, niti postoji rešenje o rušenju, na osnovu obaveštenja organa za katastar.
Objekti izgrađeni nakon 27. novembra 2015. godine bez građevinske dozvole ne mogu biti predmet ozakonjenja.
Postupak i rokovi
Vlasnici objekata dužni su da podnesu poresku prijavu koja odgovara tehničkoj dokumentaciji i geodetskom elaboratu. Nakon dostavljanja dokaza o plaćenoj taksi, nadležni organ izdaje rešenje o ozakonjenju.
Rok za završetak postupka ozakonjenja je pet godina. Ako postupak ne bude okončan u tom roku, nadležni organ donosi rešenje o odbijanju zahteva.
Sankcije za netačne podatke
Privredna društva i pravna lica koja izrađuju izveštaje o zatečenom stanju odgovaraju za tačnost podataka. U slučaju neusklađenosti, nadležni organ može pokrenuti postupak za oduzimanje licence.
Dodatne olakšice
Za upis prava svojine i određivanje kućnog broja ne plaća se administrativna taksa. Po pravnosnažnosti rešenja o ozakonjenju, zabrana otuđenja se automatski briše.
Zaključak
Izmene Zakona o ozakonjenju objekata imaju za cilj ubrzanje procesa i uvođenje strožih mera za nezakonitu gradnju. Postupci koji nisu okončani do dana stupanja na snagu izmena biće vođeni po novim odredbama.
Advokat Damir Petrović
Napomena: Informacije u ovom tekstu služe isključivo informativnim svrhama i ne predstavljaju pravni savet. Advokatska kancelarija Petrović Mojsić & Partners ne preuzima odgovornost za postupke preduzete na osnovu ovog sadržaja.

Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu – primena od 1. januara 2026. godine
Izmene Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu (u daljem tekstu: Zakon), koje su stupile na snagu 7. maja 2023. godine, donele su čitav niz novih obaveza

Novi Zakon o informacionoj bezbednosti – šta je novo?
Novi Zakon o informacionoj bezbednosti donosi značajne izmene, kao i nove mere zaštite – kako za fizička, tako i za pravna lica. Pogledajmo koje. Stari Zakon o

Daljinska trgovina i elektronska trgovina: obaveze trgovaca i prava potrošača
Pre samo nekoliko godina internet prodavnica je delovala kao novotarija. Danas poručujemo i kupujemo na „na klik“, preuzimamo u paketomatima, a isporuke stižu sa drugih
(NE)POSTOJANJE OBAVEZE STRANOG PRAVNOG LICA DA ODREDI PORESKOG PUNOMOĆNIKA I DA SE EVIDENTIRA ZA OBAVEZU PLAĆANJA PDV U SLUČAJU KADA OBAVLJA GRAĐEVINSKE RADOVE NA TERITORIJI REPUBLIKE SRBIJE
(NE)POSTOJANJE OBAVEZE STRANOG PRAVNOG LICA DA ODREDI PORESKOG PUNOMOĆNIKA I DA SE EVIDENTIRA ZA OBAVEZU PLAĆANJA PDV U SLUČAJU KADA OBAVLJA GRAĐEVINSKE RADOVE NA TERITORIJI

Advokatska tarifa 2025
ADVOKATSKA TARIFA 2025 Advokatska tarifa 2025 doneta je odlukom Upravnog odbora Advokatske komore Srbije dana 21. juna 2025. godine. Izmenom Tarife o nagradama i naknadama

Legalizacija u Srbiji i novi zakon „Konačno svoji na svome“?
Problemi sa nelegalno izgrađenim objektima u Srbiji traju decenijama. Pominje se broj od ukupno 4.8 miliona nelegalnih objekata. Država je i ranije pokušavala donošenjem novih
