Ozakonjenje objekata
Radi efikasnijeg sprovođenja postupka ozakonjenja nezakonito izgrađenih objekata, Narodna skupština Republike Srbije nedavno je usvojila izmene i dopune Zakona o ozakonjenju objekata („Sl. glasnik RS“, br. 96/15).
Nakon popisa nezakonito izgrađenih objekata iz 2015. godine, formirana je jedinstvena baza podataka sa 2.041.936 objekata. Od ukupnog broja, oko 50% su stambeni objekti, dok se približno 48% odnosi na pomoćne i ekonomske objekte.
Do 1. januara 2019. godine predviđeno je uspostavljanje evidencije objekata koji nisu upisani u katastar nepokretnosti. Ova evidencija će biti dostupna putem digitalne platforme nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka.
Zabrana otuđenja objekata u postupku ozakonjenja
Za objekte koji su u postupku ozakonjenja uvodi se zabrana otuđenja. Nadležni organi za ozakonjenje dužni su da, u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu izmena (do 6. aprila 2019. godine), dostave katastru potvrdu o statusu objekta, kako bi se upisala zabeležba zabrane otuđenja.
Rušenje nezakonito izgrađenih objekata
Jedna od najznačajnijih izmena odnosi se na rušenje nezakonito izgrađenih objekata. Rušenje će se sprovoditi na osnovu konačnog rešenja kojim se odbija ili odbacuje zahtev za ozakonjenje. Konačno rešenje ministarstva ili nadležnog organa autonomne pokrajine je izvršno odmah, dok se rešenja jedinica lokalne samouprave mogu osporavati žalbom, što odlaže rušenje do okončanja žalbenog postupka.
Prethodno zakonsko rešenje predviđalo je rušenje tek nakon pravosnažno okončanog postupka ozakonjenja.
Priključenje na infrastrukturu
Građevinski inspektori su obavezni da, najkasnije u roku od tri dana od prijema konačnog rešenja o odbacivanju ili odbijanju zahteva za ozakonjenje, obaveste javna preduzeća koja su privremeno priključila objekat na infrastrukturu (elektroenergetska mreža, gas, voda, kanalizacija itd.). Ova preduzeća imaju obavezu da, u roku od 30 dana, isključe objekat sa mreže. Takođe, priključenje novih objekata na mrežu dok traje postupak ozakonjenja je zabranjeno, uz propisane kazne od 1.500.000 do 3.000.000 dinara za privredne prestupe.
Predmet ozakonjenja
Ozakonjenje se odnosi na:
- Objekte za koje je podnet zahtev do 29. januara 2014. godine i koji su vidljivi na satelitskom snimku iz 2015. godine.
- Objekte bez podnetog zahteva, ali koji su vidljivi na satelitskom snimku i za koje postoji rešenje o rušenju.
- Objekte vidljive na satelitskom snimku za koje nije podnet zahtev, niti postoji rešenje o rušenju, na osnovu obaveštenja organa za katastar.
Objekti izgrađeni nakon 27. novembra 2015. godine bez građevinske dozvole ne mogu biti predmet ozakonjenja.
Postupak i rokovi
Vlasnici objekata dužni su da podnesu poresku prijavu koja odgovara tehničkoj dokumentaciji i geodetskom elaboratu. Nakon dostavljanja dokaza o plaćenoj taksi, nadležni organ izdaje rešenje o ozakonjenju.
Rok za završetak postupka ozakonjenja je pet godina. Ako postupak ne bude okončan u tom roku, nadležni organ donosi rešenje o odbijanju zahteva.
Sankcije za netačne podatke
Privredna društva i pravna lica koja izrađuju izveštaje o zatečenom stanju odgovaraju za tačnost podataka. U slučaju neusklađenosti, nadležni organ može pokrenuti postupak za oduzimanje licence.
Dodatne olakšice
Za upis prava svojine i određivanje kućnog broja ne plaća se administrativna taksa. Po pravnosnažnosti rešenja o ozakonjenju, zabrana otuđenja se automatski briše.
Zaključak
Izmene Zakona o ozakonjenju objekata imaju za cilj ubrzanje procesa i uvođenje strožih mera za nezakonitu gradnju. Postupci koji nisu okončani do dana stupanja na snagu izmena biće vođeni po novim odredbama.
Advokat Damir Petrović
Napomena: Informacije u ovom tekstu služe isključivo informativnim svrhama i ne predstavljaju pravni savet. Advokatska kancelarija Petrović Mojsić & Partners ne preuzima odgovornost za postupke preduzete na osnovu ovog sadržaja.

NDA i poslovna tajna: kako pravilno zaštititi poverljive informacije u poslovanju
Ugovor o poverljivosti (uobičajeni termin: NDA) štiti poverljive informacije koje ugovorne strane razmenjuju tokom pregovora, saradnje ili radnog odnosa. Poslovna tajna su informacije koje nisu

Zašto svaki poslodavac treba da ima Pravilnik o radu
Na pitanje da li je Pravilnik o radu obavezan opšti akt kod poslodavca, odgovor je vrlo kratak: pravilnik o radu nije obavezan ni za koga.

Direktor privrednog društva – prava, obaveze i odgovornost
Direktor privrednog društva nije samo formalni rukovodilac kompanije. On je odgovoran za upravljanje poslovanjem, strateško odlučivanje i ostvarenje poslovnih ciljeva. U privrednim društvima, direktor je

Ugovor o radu na određeno vreme 2026
Iako ugovor o radu na određeno vreme, prema Zakonu o radu, predstavlja izuzetak, u praksi se on vrlo često koristi kao pravilo prilikom zapošljavanja, naročito

Upozorenje pred otkaz ugovora o radu 2026
Upozorenje pred otkaz predstavlja inicijalnu procesnu fazu u postupku prestanka radnog odnosa. Ono nije tek formalnost ili jedan od koraka do rešenja o otkazu. Upozorenje

Novi zakon „Svoj na svome“ i upis u katastar nepokretnosti 2026
Stupanjem na snagu novog zakona „Svoj na svome“ prestao je da važi Zakon o ozakonjenju objekata. Osim toga, obustavljeni su i svi predmeti koji su
