3-Minuta-Tekst

UGOVOR O POKLONU

Jedan od čestih ugovora koji se pojavljuje u pravnom prometu i koji rezultira prenosom prava svojine jeste ugovor o poklonu.

Zbog istih pravnih dejstava koje, sa jedne strane, proizvodi i kupoprodajni ugovor, a koji sa druge strane, sadrži i određene olakšice, često se njegovom zaključivanju pribegava kao alternativi za kupoprodajni ugovor. Na primer ugovorne strane se odlučuju za ugovor o poklonu motornog vozila ili ugovor o poklonu nepokretnosti, prikrivajući na taj način da je suštinski došlo do zaključivanja ugovora o kupoprodaji motornog vozila ili nepokretnosti.

Da ne bi dolazilo do ovakvih fiktivnih pravnih poslova, u narednom tekstu ćemo približiti neke od osnovnih pojmova i osobina ugovora o poklonu.

Poklon je sastavni deo života svakog od nas jer se često nalazimo kako u ulozi poklonodavca, tako u ulozi poklonoprimca, ali samo u određenim slučajevima dolazi do zaključivanja ugovora o poklonu, u zavisnosti od predmeta poklona.

Ugovor o poklonu

Koji propis reguliše ugovor o poklonu?

Ugovor o poklonu, za razliku većine ostalih ugovora, nije regulisan Zakonom o obligacionim odnosima.

Na ovaj ugovor primenjuju se odredbe Srpskog građanskog zakonika iz 1844. godine, koji definiše ugovor o poklonu, sposobnost ugovaranja, predmet i formu ugovora, kao i uslove za opoziv poklona.

Kada su u pitanju ugovori o poklonu učinjeni za vreme trajanja braka, primenjuju se i odredbe Porodičnog zakona, dok se odredbe Zakona o nasleđivanju moraju uzeti u obzir kod poklona učinjenih nasledniku.

Osobine ugovora o poklonu

Ugovor o poklonu je ugovor kojim se jedna ugovorna strana – poklonodavac obavezuje da drugoj ugovornoj strani – poklonoprimcu da ili se obavezuje da će dati određenu stvar u svojinu ili da će preneti određeno pravo.

Reč je o besteretnom pravnom poslu jer poklonodavac ne može da zahteva naknadu ili činidbu u svoju korist od strane poklonoprimca.

Što se tiče forme ugovora, za ugovor o poklonu nepokretnosti zahteva se pisana forma, dok se poklon pokretnih stvari može učiniti i usmeno, ali je uslov za punovažnost takvog usmenog ugovora da pokretna stvar bude predata, u suprotnom, poklonoprimac ne može sudskim putem da izdejstvuje da poklonodavac preda obećani poklon.

Predmet ugovora o poklonu je isključivo imovina poklonodavca – njegova stvar (pokretne, nepokretne, potrošne, nepotrošne, buduće stvari) ili pravo (prenosivo imovinsko pravo), što znači da predmet ugovora ne može da bude tuđa stvar ili pravo.

Sposobnost ugovaranja podrazumeva da poklonodavac mora da bude poslovno sposobno lice (poslovna sposobnost stiče se sa navršenih 18 godina), dok poklonoprimac može da bude i poslovno nesposobno lice.

Lica starija od 14 godina, a mlađa od 18 godina mogu raspolagati imovinom samo ukoliko je vrednost imovine malog značaja, dok maloletnik stariji od 15 godina može slobodno da raspolaže svojom imovinom koju stekne radom.

Opoziv poklona

Opoziv poklona

Pravilo je da poklonodavac ne može naknadno vratiti predmet poklona, ali od ovog pravila postoje i određeni izuzeci, odnosno moguć je opoziv poklona u nekoliko slučajeva:

  • ukoliko se promeni materijalna situacija poklonodavca u smislu da nema osnovna sredstva za život;
  • ukoliko poklonoprimac pokaže veliku nezahvalnost prema poklonodavcu;
  • kod poklona učinjenih za vreme trajanja braka – u slučaju razvoda ili poništaja braka vraćaju se pokloni čija je vrednost  nesrazmerno velika u odnosu na vrednost zajedničke imovine, dok se uobičajeni pokloni koje su supružnici učinili jedan drugome ne vraćaju. Supružnik koji je poklon dao nema pravo na povraćaj ukoliko bi vraćanje poklona predstavljalo očiglednu nepravdu za supružnika koji je poklon primio.
Porez na poklon

Porez na poklon

Poreski tretman poklona regulisan je Zakonom o porezima na imovinu.

Porez na poklon plaća se kada je predmet poklona pravo svojine na nepokretnosti, gotov novac, štedni ulog, depozit u banci, novčano potraživanje, digitalna imovina, pravo intelektualne svojine, pravo svojine na upotrebljavanom motornom vozilu, upotrebljavanom plovilu, odnosno upotrebljavanom vazduhoplovu i drugim pokretnim stvarima.

Kada se porez na poklon ne plaća?

Poklonom se ne smatra:

  1. prenos bez naknade prava na nepokretnostima i pokretnim stvarima (gotov novac, štedni ulog, depozit u banci) na koji se plaća porez na dodatu vrednost, u skladu sa propisima kojima se uređuje porez na dodatu vrednost, nezavisno od postojanja ugovora o poklonu;
  2. prihod fizičkog lica po osnovima koji su izuzeti iz dohotka za oporezivanje, odnosno koji je predmet oporezivanja porezom na dohodak građana, u skladu sa zakonom kojim se uređuje oporezivanje dohotka građana;
  3. prihod pravnog lica koji se uključuje u obračun osnovice za oporezivanje porezom na dobit pravnih lica, u skladu sa zakonom kojim se uređuje oporezivanje dobiti pravnih lica.

Porez na poklon ne plaća se ni kada je predmet poklona:

  • udeo u pravnom licu, odnosno hartije od vrednosti;
  • moped, motokultivator, traktor, radne mašine, vozila koja nisu motorna, odnosno vozila koja se ne smatraju upotrebljavanim (koja nisu na teritoriji Republike Srbije najmanje jedanput, počev od njihove proizvodnje ili poslednjeg uvoza, bila registrovana);
  • plovila koja se ne smatraju upotrebljavanim;
  • državni vazduhoplovi, vazduhoplovi bez sopstvenog pogona, odnosno vazduhoplovi koji se ne smatraju upotrebljavanim;
  • ljudske ćelije, tkiva i organi.

Porez se ne plaća ni u situaciji kada je vrednost poklona koju poklonoprimac primi na poklon od istog lica, manja od 100.000,00 dinara u jednoj kalendarskoj godini.

Ko plaća porez i koliko iznose poreske stope?

Obveznik poreza na poklon je poklonoprimac. Osnovicu poreza čini tržišna vrednost poklonjene imovine koju utvrđuje poreska uprava.

Što se tiče poreskih stopa, obveznik koji se u odnosu na poklonodavca nalazi u drugom naslednom redu po zakonskom redu nasleđivanja poklon plaća po stopi od 1,5%, dok obveznik koji se u odnosu na poklonodavca nalazi u trećem i daljem naslednom redu, odnosno obveznik koji sa poklonodavcem nije u srodstvu, porez na poklon plaća po stopi od 2,5%.

Kada postoji oslobođenje od poreza na poklon?

Zakon o porezima na imovinu propisuje nekoliko osnova za oslobođenje od poreza na poklon. Najzastupljeniji slučajevi u praksi kada se porez na poklon ne plaća su sledeći:

  • kada je poklonoprimac prvog naslednog reda i supružnik poklonodavca;
  • kada je poklonoprimac poljoprivrednik drugog naslednog reda koji prima na poklon imovinu koja mu služi za obavljanje poljoprivredne delatnosti, ako je sa poklonodavcem neprekidno živeo u domaćinstvu najmanje jednu godinu pre prijema poklona;
  • kada je poklonoprimac drugog naslednog reda, na poklon primljeni stan, ako je sa poklonodavcem neprekidno živeo u zajedničkom domaćinstvu najmanje godinu dana pre prijema poklona;
  • poklonoprimac – na imovinu koja mu je ustupljena u ostavinskom postupku, koju bi nasledio da se naslednik – poklonodavac odrekao nasleđa.

Ugovor o poklonu nepokretnosti

Čest ugovor o poklonu u pravnom prometu je ugovor čiji je predmet nepokretnost.

Kako je već rečeno, obavezna je pisana forma ugovora, a potpise ugovornih strana overava nadležni javni beležnik, a poklonoprimac stiče pravo svojine danom upisa u nadležni katastar nepokretnosti.

Ukoliko je poklonodavac u braku, saglasnost na ugovor o poklonu mora da da i njegov supružnik, osim ukoliko nepokretnost koja je predmet ugovora o poklonu predstavlja posebnu imovinu poklonodavca (odnosno ako je stekao nasleđem ili je dobio na poklon ili na drugi način).

Neretko je da se ugovorne strane odlučuju na zaključenje ugovora o poklonu umesto zaključenja kupoprodajnog ugovora kako bi izdejstvovale prenos prava svojine, a sve zbog određenih prednosti koje ovaj ugovor pruža, poput troškova poreza i manjih naknada javnih beležnika.

Sa druge strane, zaključenju ugovora o poklonu ne treba olako pristupiti, imajući u vidu da se isti može opozvati iz različitih razloga. U tom smislu ugovor o poklonu ne bi trebalo koristiti kao zamenu za kupoprodajni ugovor.

Advokat Tijana Perišić-Domazet

Arbitraža

ARBITRAŽA KROZ OČI MLADIH ADVOKATA

Kapetan Mišino zdanje u Beogradu je u subotu, 25. marta bilo domaćin panel diskusije u organizaciji ASA Below40 (Švajcarska) i njenog srpskog pandana – Udruženja

Read More »
Otkaz ugovora o radu

OTKAZ UGOVORA O RADU

Kao poslodavac, važno je da se pridržavate zakonskih procedura prilikom davanja otkaza, kako biste zaštitili sebe i svoju firmu. Sa druge strane, kao zaposleni, korisno

Read More »
Startup

STARTAPOVI I POSLOVNI ANĐELI

Startapovi i anđeoska ulaganja su postali popularan način da se steknu finansijska sredstva za razvoj i rast poslovanja. Iako predstavljaju veliku priliku, postoje i brojne

Read More »
Radno pravo

PREKOVREMENI RAD

Institut prekovremenog rada predmet je čestih dilema, naročito za zaposlene. Jedno od najčešćih pitanja koje zaposleni postavljaju jeste na koji način se određuje prekovremeni rad,

Read More »