Sporovi povodom registracije naziva nacionalnih internet domena (RS/СРБ)
Sporovi oko registracije nacionalnih internet domena (u daljem tekstu: „Domen“) nastaju u situacijama kada nosilac registrovanog žiga želi da registruje Domen koji je istovetan ili sličan njegovom žigu, ali je takav Domen već registrovan od strane trećeg lica. Takođe, sporovi nastaju i kada korišćenje Domena povređuje prava intelektualne svojine ili druga subjektivna prava trećih lica. U ovim situacijama dolazi do spora između registranta Domena i nosioca prava na žig o pravu na korišćenje Domena.
Postupak rešavanja sporova
Ovakvi sporovi rešavaju se u arbitražnom postupku pred Komisijom za rešavanje sporova pri Privrednoj komori Srbije (u daljem tekstu: „Arbitraža“). Nadležnost Arbitraže se prihvata registracijom Domena u okviru rsTLD registra, čime registrant prihvata Opšte uslove o registraciji naziva nacionalnih internet domena. Druga strana, koja pretenduje na sporni Domen, prihvata nadležnost Arbitraže podnošenjem tužbe. Pokretanje arbitražnog postupka ne isključuje mogućnost pokretanja sudskog postupka.
Odluke Arbitraže
U postupku se može doneti odluka o prestanku ili prenosu registracije spornog Domena sa registranta na tužioca, ukoliko se dokaže ispunjenost sledećih uslova:
- Identičnost ili sličnost Domena i žiga: Domen je istovetan tužiočevom žigu ili toliko sličan da može stvoriti zabunu.
- Nelegitimno korišćenje: Registrant nema pravo ili legitiman interes za korišćenje spornog Domena.
- Postupanje protivno načelima savesnosti: Registrant je registrovao i koristio Domen suprotno načelima savesnosti, poštenja i dobrih poslovnih običaja.
Legitiman interes registranta
Smatra se da registrant ima legitiman interes za korišćenje Domena ako dokaže:
- Da je pre saznanja o tužbi koristio Domen u skladu s dobrim poslovnim običajima i načelima savesnosti.
- Da je bio poznat široj javnosti kao titular Domena, iako nije zaštitio znak žigom.
- Da koristi Domen isključivo u nekomercijalne svrhe, bez namere da dovede potrošače u zabludu.
Nepravična registracija ili korišćenje
Domen se smatra registrovanim protivno dobrim poslovnim običajima i načelima savesnosti u sledećim slučajevima:
- Ako je registrant registrovao Domen radi prodaje ili davanja u zakup nosiocu žiga ili njegovom konkurentu, uz nesrazmernu cenu.
- Ako je cilj registracije bio sprečavanje nosioca žiga da koristi žig kao naziv Domena.
- Ako je registracija imala za cilj nanošenje štete poslovnom konkurentu.
- Ako je registrant koristio Domen da privuče korisnike Interneta na svoj veb-sajt ili servis, stvarajući zabunu u pogledu porekla proizvoda ili usluga.
Izjava registranta i sprovođenje odluka
Pri registraciji Domena, registrant izjavljuje da registracija ne krši prava trećih lica, što podrazumeva prethodnu proveru postojanja žiga pod tim nazivom. Na odluku arbitražnog veća ne može se uložiti žalba. U slučaju usvajanja tužbe, rsTLD registar vrši prenos Domena na tužioca, osim ako je dostavljen dokaz o pokretanju sudskog postupka, kada se izvršenje odluke odlaže do pravosnažnosti sudske odluke.

Sporovi među članovima DOO – kako nastaju i kako se rešavaju
Sporovi među članovima društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) nisu retkost, čak i u društvima sa malim brojem članova ili u porodičnim kompanijama. Najčešći uzroci konflikta

Isključenje člana društva iz DOO: kada je moguće i kako izgleda postupak
Isključenje člana društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) jedan je od načina na koji prestaje svojstvo člana društva. Ova mera je prilično retka i primenjuje se

Mobing u timu: kako poslodavac može da ga spreči i izbegne pravne posledice
Zlostavljanje na radu i u vezi sa radom (dalje: mobing) nije samo problem zlostavljača i žrtve – on je i pravni rizik za poslodavca kod

NDA i poslovna tajna: kako pravilno zaštititi poverljive informacije u poslovanju
Ugovor o poverljivosti (uobičajeni termin: NDA) štiti poverljive informacije koje ugovorne strane razmenjuju tokom pregovora, saradnje ili radnog odnosa. Poslovna tajna su informacije koje nisu

Zašto svaki poslodavac treba da ima Pravilnik o radu
Na pitanje da li je Pravilnik o radu obavezan opšti akt kod poslodavca, odgovor je vrlo kratak: pravilnik o radu nije obavezan ni za koga.

Direktor privrednog društva – prava, obaveze i odgovornost
Direktor privrednog društva nije samo formalni rukovodilac kompanije. On je odgovoran za upravljanje poslovanjem, strateško odlučivanje i ostvarenje poslovnih ciljeva. U privrednim društvima, direktor je

Sporovi među članovima DOO – kako nastaju i kako se rešavaju
Sporovi među članovima društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) nisu retkost, čak i u društvima sa malim brojem članova ili u porodičnim kompanijama. Najčešći uzroci konflikta

Isključenje člana društva iz DOO: kada je moguće i kako izgleda postupak
Isključenje člana društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) jedan je od načina na koji prestaje svojstvo člana društva. Ova mera je prilično retka i primenjuje se

Mobing u timu: kako poslodavac može da ga spreči i izbegne pravne posledice
Zlostavljanje na radu i u vezi sa radom (dalje: mobing) nije samo problem zlostavljača i žrtve – on je i pravni rizik za poslodavca kod

NDA i poslovna tajna: kako pravilno zaštititi poverljive informacije u poslovanju
Ugovor o poverljivosti (uobičajeni termin: NDA) štiti poverljive informacije koje ugovorne strane razmenjuju tokom pregovora, saradnje ili radnog odnosa. Poslovna tajna su informacije koje nisu

Zašto svaki poslodavac treba da ima Pravilnik o radu
Na pitanje da li je Pravilnik o radu obavezan opšti akt kod poslodavca, odgovor je vrlo kratak: pravilnik o radu nije obavezan ni za koga.

Direktor privrednog društva – prava, obaveze i odgovornost
Direktor privrednog društva nije samo formalni rukovodilac kompanije. On je odgovoran za upravljanje poslovanjem, strateško odlučivanje i ostvarenje poslovnih ciljeva. U privrednim društvima, direktor je
