Korišćenje bespilotnih vazduhoplova (dronova) u Republici Srbiji
Korišćenje bespilotnih vazduhoplova, poznatih kao dronovi, postalo je sve zastupljenije u savremenom društvu. Pored vojne upotrebe, dronovi se danas koriste u privatne i komercijalne svrhe, pri čemu kompanije ovu tehnologiju primenjuju za pružanje novih usluga i unapređenje postojećih poslovnih procesa.
U Republici Srbiji, ovu oblast regulišu:
- Zakon o vazdušnom saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 73/2010, 57/2011, 93/2012, 45/2015 i 66/2015 – dr. zakon, dalje: „Zakon“),
- Pravilnik o bespilotnim vazduhoplovima („Sl. glasnik RS“, br. 108/2015, dalje: „Pravilnik“).
Ovi propisi definišu uslove za bezbedno korišćenje dronova, razvrstavanje, evidentiranje, održavanje i kvalifikacije osoba koje upravljaju ovim uređajima.
Izuzeci od primene Pravilnika
Pravilnik se ne primenjuje na:
- Dronove čija je operativna masa manja od 0,5 kg, brzina ne prelazi 20 m/s, a dolet i visina leta ne prelaze 15 m i 10 m, respektivno.
- Dronove koji se koriste u zatvorenom prostoru.
- Dronove namenjene za potrebe odbrane, unutrašnjih poslova i carine.
Registracija i klasifikacija
Dronovi sa operativnom masom većom od 0,5 kg ili oni koji prelaze određene tehničke karakteristike (visina leta > 50 m, brzina > 30 m/s, dolet > 100 m) moraju biti registrovani u Evidenciji vazduhoplova, koju vodi Direktorat civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije („Direktorat“).
Dronovi su klasifikovani prema nameni (privredni i neprivredni) i tehničkim karakteristikama (masa, brzina, dolet).
Upotreba stranih dronova
Letenje stranih dronova u Srbiji nije dozvoljeno bez odobrenja nadležnog ministarstva. Operateri stranih dronova moraju imati validne sertifikate prihvaćene od strane Direktorata.
Pravila letenja
- Alokacija vazdušnog prostora: Zahtev se podnosi SMATSA-e najmanje 5 radnih dana pre leta.
- Visina i udaljenost: Maksimalna visina leta je 100 m, a horizontalna udaljenost od operatora 500 m, osim ako Direktorat ne odobri drugačije.
- Zabrane:
- Letenje u blizini aerodroma (do 5 km) i značajnih objekata (elektrane, državne institucije, vojne instalacije).
- Nošenje spoljnog tereta, prevoz ljudi, životinja i opasnog materijala.
- Izbacivanje tečnosti ili predmeta.
- Dnevni letovi: Dron mora ostati u vidnom polju operatora, koji ne sme upravljati sa ili iz objekta u pokretu niti koristiti više dronova istovremeno.
Obaveze operatora
- Obezbediti bezbednu horizontalnu udaljenost od ljudi (najmanje 30 m).
- Ne sme biti pod uticajem alkohola, psihoaktivnih supstanci ili drugih faktora koji mogu ugroziti bezbednost.
- Uveriti se u tehničku ispravnost drona pre leta.
- Posedovati dokumentaciju: uputstvo proizvođača, odobrenje Direktorata i potvrdu o položenom ispitu.
Kaznene odredbe
Za kršenje pravila korišćenja dronova predviđene su sledeće kazne:
- Pravno lice: 500.000 do 2.000.000 RSD.
- Fizičko lice: 50.000 do 150.000 RSD.
Napomena:
Ovaj tekst pruža opšte informacije i ne predstavlja pravni savet. Za dodatna pitanja ili pravnu podršku, obratite se našoj kancelariji.
Advokat Damir Petrović
Adresa: Vlajkovićeva 12, 11000 Beograd
Telefon: +381 11 32 40 378
Email: [email protected]
Advokatska kancelarija Petrović Mojsić & Partners ne snosi odgovornost za posledice postupanja na osnovu ovog teksta.

Istupanje člana društva sa ograničenom odgovornošću
Istupanje člana iz društva sa ograničenom odgovornošću može biti potpuno lični čin jednog od partnera i ono se tada sprovodi bez naknade za udeo. Sa

Osnivački akt društva – zašto nije samo formalnost za APR
Osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću nije samo formalnost, dokument potreban za registraciju firme u APR-u. On određuje odnose među članovima društva, način donošenja odluka,

Državljanstvo Srbije – otpust, odricanje i prijem u državljanstvo 2026
Državljanstvo nije samo formalnost, podatak u upitniku ili pasoš – to je trajan pravni odnos između pojedinca i države koji sa sobom nosi niz kako

Izdvajanje društva – statusne promene u Srbiji 2026
Kada biznis poraste i delatnosti kompanije se prošire, kompanija može postati troma, teže privlači investitore, a vredna imovina biva direktno izložena svakodnevnim operativnim rizicima. Tada

Spajanje i pripajanje privrednih društava: statusne promene u Srbiji
Jedan od načina reorganizacije kompanija u Srbiji jesu statusne promene, među kojima su spajanje i pripajanje privrednih društava. Iako se ovi pojmovi u svakodnevnom govoru

Statusne promene – podela društva
Kako biznis raste, prvobitna struktura privrednog društva (dalje: društvo; kompanija) često prestaje da odgovara realnom poslovanju. Delatnosti se šire, pojavljuju se novi proizvodi, investitori, naslednici,
