Kao poslodavac, važno je da se pridržavate zakonskih procedura prilikom davanja otkaza, kako biste zaštitili sebe i svoju firmu. Sa druge strane, kao zaposleni, korisno je da budete upoznati sa svojim pravima i mogućim razlozima za otkaz ugovora o radu. Bilo da ste poslodavac ili zaposleni, u nastavku teksta možete saznati kako da zaštitite svoja prava.
Zakon o radu propisuje četiri grupe opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu.
Prva grupa se odnosi na radnu sposobnost zaposlenog i njegovo ponašanje, te se u tom slučaju ugovor može raskinuti ako zaposleni ne ostvaruje rezultate rada, nema potrebna znanja i sposobnosti za obavljanje poslova, ili je pravnosnažno osuđen za krivično delo na radu ili u vezi sa radom. Ukoliko se zaposleni ne vrati na radno mesto u roku od 15 dana od dana isteka mirovanja radnog odsustva ili neplaćenog odsustva, ovakav postupak zaposlenog ima za posledicu otkaz ugovora o radu od strane poslodavca.
Druga grupa se odnosi na povredu radne obaveze, gde se ugovor o radu može raskinuti ako zaposleni svojom krivicom učini ovu povredu. Primeri povrede radne obaveze su nesavesno ili nemarno izvršavanje radnih obaveza, zloupotreba položaja ili prekoračenje ovlašćenja, necelishodno i neodgovorno korišćenje sredstava rada ili neodgovorno korišćenje opreme za ličnu zaštitu na radu, kao i povrede radne obaveze koje su utvrđene nekim od opštih akata ili ugovorom o radu.
Treća grupa se odnosi na nepoštovanje radne discipline, što može uključivati odbijanje obavljanja poslova i izvršavanje naloga poslodavca, nedostavljanje potvrde o privremenoj sprečenosti za rad, zloupotrebu prava na odsustvo zbog privremene sprečenosti za rad ili dolazak na rad pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava, ali i ako je ponašanje zaposlenog takvo da ne može da nastavi rad kod poslodavca.
Konačno, četvrta grupa se odnosi na ekonomske i organizacione razloge, koji se mogu pojaviti u slučaju restrukturiranja poslovanja ili smanjenja potreba za radnom snagom.
Neopravdani otkazni razlozi
Zakon o radu propisuje i šta se ne može smatrati opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu. To uključuje privremenu sprečenost za rad usled bolesti, nesreće na radu ili profesionalnog oboljenja, korišćenje porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada radi posebne nege deteta, odsluženje ili dosluženje vojnog roka, članstvo u političkoj organizaciji, sindikatu, pol, jezik, nacionalna pripadnost, socijalno poreklo, veroispovest, političko ili drugo uverenje ili neko drugo lično svojstvo zaposlenog, delovanje u svojstvu predstavnika zaposlenih, kao i obraćanje zaposlenog sindikatu ili organima nadležnim za zaštitu prava iz radnog odnosa u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu. Zaštitu prava u vezi sa godišnjim odmorom smo već obradili na našem blogu.
Kada se ugovor o radu otkazuje, poslodavac mora poštovati određene korake kako bi postupak bio zakonit. Ti koraci uključuju davanje upozorenja o postojanju razloga za otkaz i izdavanje rešenja o otkazu ugovora o radu.
Ako se ugovor o radu otkazuje zbog povrede radne obaveze ili nepoštovanja radne discipline, poslodavac mora pisanim putem upozoriti zaposlenog na postojanje razloga za otkaz i dati mu rok od najmanje osam dana da se izjasni o navodima u upozorenju.
U praksi je često sporno dostavljanje upozorenja. Naime, upozorenje se dostavlja lično, u prostorijama poslodavca, a ako zaposleni nije tu, šalje se na adresu prebivališta ili boravišta zaposlenog. Ako poslodavac zaposlenom ne može na neki od ovih načina da dostavi upozorenje, dužan je da o tome sačini pismenu belešku. Tada se upozorenje objavljuje na oglasnoj tabli poslodavca i po isteku osam dana od dana objavljivanja smatra se dostavljenim.
Rešenje o otkazu ugovora o radu se izdaje u pisanom obliku i mora sadržavati obrazloženje i pouku o pravnom leku. Rešenje se dostavlja na isti način kao i upozorenje, a zaposleni prestaje radni odnos danom dostavljanja rešenja, osim ako je Zakonom ili rešenjem određen drugi rok.
U slučaju prestanka radnog odnosa, poslodavac je dužan isplatiti zaposlenom sve neisplaćene zarade, naknade zarade i druga primanja koja je zaposleni ostvario do dana prestanka radnog odnosa u skladu s opštim aktom i ugovorom o radu. Poslodavac ima rok od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa da izvrši ove isplate.
Ko je zaštićen od otkaza ugovora o radu?
Određene kategorije zaposlenih su zaštićene od otkaza ugovora o radu. To uključuje trudnice, žene na porodiljskom odsustvu, zaposlene na odsustvu radi nege deteta i odsustvu radi posebne nege deteta. Poslodavac ne može otkažu ugovor o radu zaposlenom zbog njegovog statusa ili aktivnosti u svojstvu predstavnika zaposlenih, članstva u sindikatu ili učešća u sindikalnim aktivnostima. Ako poslodavac donese rešenje o otkazu ugovora o radu i zaposleni ima pravo na zaštitu od otkaza, rešenje će biti ništavo.
U slučaju otkaza ugovora o radu, zaposleni ima nekoliko mogućnosti. Može se žaliti na odluku poslodavca ili pokrenuti sudski postupak. Svi ovi koraci moraju biti preduzeti u zakonskim rokovima.
Pronalaženje kvalitetne advokatske usluge je važan korak u rešavanju problema ove prirode. Takođe je važno imati poverenje u izabranog advokata i ostvariti dobru komunikaciju s njim kako bi se osigurala uspešnost u rešavanju sporova. Ukoliko ste poslodavac koji želi da otkaže ugovor o radu zaposlenom na zakonom propisan način, ili ste zaposleni kome je protivzakonito otkazan ugovor o radu, advokati iz kancelarije Petrović Mojsić & partneri vam stoje na raspolaganju.

Rešenje o izvršenju: 4 ključna koraka za zaštitu prava kompanije
Otvarate poštu i među redovnom poslovnom poštom nalazi rešenje o izvršenju. Bez obzira na to da li ste ga očekivali ili vas je potpuno iznenadilo,

Obezbeđenje potraživanja: kako povećati šanse za naplatu pre nastanka spora
Kada kupac prestane da plaća, većina kompanija razmišlja o opomenama, tužbi ili izvršenju. Međutim, obezbeđenje potraživanja i uspešna naplata potraživanja često zavise od odluka koje

Izvršni postupak – 7 najčešćih zabluda o izvršnom postupku u privredi
Kada kupac ili strateški partner ne izmiri svoju obavezu duže vreme i evidentno je da se poslovna saradnja neće nastaviti, većina kompanija teži da što

Istupanje člana društva sa ograničenom odgovornošću
Istupanje člana iz društva sa ograničenom odgovornošću može biti potpuno lični čin jednog od partnera i ono se tada sprovodi bez naknade za udeo. Sa

Osnivački akt društva – zašto nije samo formalnost za APR
Osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću nije samo formalnost, dokument potreban za registraciju firme u APR-u. On određuje odnose među članovima društva, način donošenja odluka,

Državljanstvo Srbije – otpust, odricanje i prijem u državljanstvo 2026
Državljanstvo nije samo formalnost, podatak u upitniku ili pasoš – to je trajan pravni odnos između pojedinca i države koji sa sobom nosi niz kako

Rešenje o izvršenju: 4 ključna koraka za zaštitu prava kompanije
Otvarate poštu i među redovnom poslovnom poštom nalazi rešenje o izvršenju. Bez obzira na to da li ste ga očekivali ili vas je potpuno iznenadilo,

Obezbeđenje potraživanja: kako povećati šanse za naplatu pre nastanka spora
Kada kupac prestane da plaća, većina kompanija razmišlja o opomenama, tužbi ili izvršenju. Međutim, obezbeđenje potraživanja i uspešna naplata potraživanja često zavise od odluka koje

Izvršni postupak – 7 najčešćih zabluda o izvršnom postupku u privredi
Kada kupac ili strateški partner ne izmiri svoju obavezu duže vreme i evidentno je da se poslovna saradnja neće nastaviti, većina kompanija teži da što

Istupanje člana društva sa ograničenom odgovornošću
Istupanje člana iz društva sa ograničenom odgovornošću može biti potpuno lični čin jednog od partnera i ono se tada sprovodi bez naknade za udeo. Sa

Osnivački akt društva – zašto nije samo formalnost za APR
Osnivački akt društva sa ograničenom odgovornošću nije samo formalnost, dokument potreban za registraciju firme u APR-u. On određuje odnose među članovima društva, način donošenja odluka,

Državljanstvo Srbije – otpust, odricanje i prijem u državljanstvo 2026
Državljanstvo nije samo formalnost, podatak u upitniku ili pasoš – to je trajan pravni odnos između pojedinca i države koji sa sobom nosi niz kako
